Direktor Sekretarijata Energetske zajednice Artur Lorkowski/Foto: EZ
RAZGOVARALA: Alena BEŠIREVIĆ
U decembru prošle godine Artur Lorkowski, poljski ekonomist i diplomata, naslijedio je Janeza Kopača na čelu Energetske zajednice. Ubrzo po preuzimanju mandata, Europu je pogodila nova energetska kriza, kao posljedica ruske invazije na Ukrajinu. Kako će nove okolnosti uticati na dekarbonizaciju, šta Energetska zajednica misli o novim blokovima u termoelektranama, a kako gleda na odluke Federacije BiH da produži radni vijek starih blokova, saznajte u intervjuu Naratoriuma s novim direktorom Energetske zajednice.
Hoće li velika energetska kriza, produbljena ratom u Ukrajini, rezultirati povratkom na ugalj kao pokušajem zamjene ruskog gasa?
Iako će strategije dekarbonizacije možda morati da se prilagode kratkoročno kako bi se odgovorilo na globalne geopolitičke izazove i rastuće cijene energije, ne vidim značajne rizike koji bi mogli poremetiti energetsku tranziciju u Evropskoj uniji i na Zapadnom Balkanu. Današnji izazovi svakako ne bi trebali biti korišteni kao izgovor za odgađanje planova za postepeno izbacivanje uglja. Za razliku od nekih država članica EU, energetski sistemi WB6 (op.a. regionalna inicijativa šest zemalja zapadnog Balkana za elektroenergetski sektor) nisu u velikoj mjeri zavisni od plina. To znači da nema potrebe za povećanjem proizvodnje iz termoelektrana na ugalj kako bi se nadomjestio nedostatak uvoznih zaliha energije. Štaviše, trenutna situacija neće promijeniti činjenicu da je finansijska održivost elektrana na ugalj ugrožena i da se njihova javna prihvaćenost smanjuje, jer u mnogim slučajevima takve elektrane ne ispunjavaju ekološka pravila, što ozbiljno šteti zdravlju i dobrobiti građana.
Znamo da energetska tranzicija znači i napuštanje plina kao izvora energije. Hoće li najnovija dešavanja vezana za rusku invaziju i sankcije ubrzati proces odustajanja od plina?
Bez sumnje, rat u Ukrajini ne ide u korist prirodnom plinu. Most ka ekonomiji sa niskim udjelom CO2 podržan prirodnim plinom kao tranzicijskim gorivom postao je kraći. Zemlje preispituju svoje gasne strategije, ali Evropa još nije spremna za potpuni prekid isporuke gasa. Teško je preko noći zatvoriti 35-40 posto evropskih potreba za plinom. Plin će za sada nastaviti da igra važnu ulogu u određenim regijama Evrope.
Da li je povratak uglja kratkoročan i možemo li očekivati da će EU uložiti veće napore u izgradnju infrastrukture za proizvodnju energije bez emisija CO2?
Iako ne mogu komentirati energetske politike pojedinih država članica EU, ono što mogu potvrditi je da se Evropa udružila da smanji svoju ovisnost o fosilnim gorivima bržim tempom nego prije. Traže se načini za ubrzanje prelaska na elektrifikaciju, uvođenje solarnih fotonaponskih sistema i primjenu toplotnih pumpi i energije vjetra, uključujući brže izdavanje dozvola za projekte obnovljive energije. Također će podržati proizvodnju i transport vodonika iz obnovljivih izvora.
Zemlje Zapadnog Balkana su se obavezale da će zajedno sa EU raditi na cilju ugljično neutralnog kontinenta do 2050. Godine, u skladu sa Sofijskom deklaracijom o Zelenoj agendi za Zapadni Balkan. Usvajanje paketa Čista energija za sve Evropljane od strane Ministarskog vijeća Energetske zajednice prošlog decembra pokriva zakonodavstvo u oblasti energetske efikasnosti, obnovljivih izvora, upravljanja, dizajna tržišta električne energije i pravila sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, koji će stupiti na snagu u narednim godinama. Paket će pomoći Energetskoj zajednici da postepeno pređe sa fosilnih goriva i doprinese postizanju ugljično neutralne Evrope do 2050. Štaviše, predstojeće usvajanje ciljeva do 2030. za povećanje obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske efikasnosti i smanjenje emisije gasova staklene bašte dodatno će podržati transformaciju energetskog sektora.
Vlada Federacije BiH odlučila je produžiti radni vijek dva bloka u Kaknju i Tuzli, koji su trebali biti ugašeni iduće godine. S obzirom da Energetska zajednica vodi osam sporova protiv BiH, hoće li tolerisati takvu odluku u kontekstu energetske krize?
Blokovi Tuzla 4 i Kakanj 5 su blizu ograničenju od 20.000 sati rada, što je također zaključeno u Godišnjem implementacionom izvještaju Sekretarijata energetske zajednice za 2021. godinu i procesom donošenja odluka u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Zabrinutost Sekretarijata za okoliš povećana je nakon odluke Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od 24. marta 2022. godine kojom se usvajaju zaključci o ukidanju primjene režima o prekidu iz Direktive o velikim postrojenjima za loženje u TE Tuzla 4 i Kakanj 5, s namjerom da se produži njihov rad do 2028. godine. Ovakva jednostrana odluka, po mišljenju Sekretarijata, predstavlja očito kršenje obaveza Bosne i Hercegovine prema Ugovoru o Energetskoj zajednici.
Može li energetska kriza doprinijeti da Energetska zajednica promijeni stavove u pogledu izgradnje novih blokova termoelektrana u BiH?
Kao što je također poduprto razvojem i usvajanjem Nacionalnih energetskih i klimatskih planova, Bosna i Hercegovina i druge ugovorne strane trebaju krenuti na jasan put dekarbonizacije. Trenutna energetska kriza samo naglašava činjenicu da veliko oslanjanje na fosilna goriva ne predstavlja samo opasnost po zdravlje i životnu sredinu, već i rizik za energetsku sigurnost.
U slučaju da se u nekoj od ugovornih strana razmatra izgradnja novih blokova termoelektrana, treba imati na umu da one moraju ispunjavati strožije zahtjeve za emisije iz Direktive o industrijskim emisijama, što naravno dolazi po datoj cijeni tehnološke potrebe za postizanje relevantnih graničnih vrijednosti emisije. Nadalje, projekti također moraju poštovati pravila o državnoj pomoći. Ova dva faktora mogu značajno promijeniti ekonomiju projekta.
Postoji li zajednički plan EU za odgovor na energetsku krizu?
Nedavni događaji su pokazali da trebamo ubrzati energetsku tranziciju, a ne bježati od nje. Evropska unija je odlučnija nego ikad za uspjeh Zelenog dogovora. Kao što je navedeno u Komunikaciji Europske komisije “REPowerEU” i Versajskoj deklaraciji čelnika EU, Europska unija je odlučna da što prije ukine svoju ovisnost o ruskom uvozu plina, nafte i uglja. Ubrzavanje razvoja obnovljivih izvora energije, poboljšanje energetske efikasnosti i ubrzanje prekogranične energetske infrastrukture su među neupitnim mjerama odgovora.
Drugi važan element je osiguranje sigurnosti snabdijevanja i pristupačnosti cijena energije tokom naredne zimske sezone. Nedavno je Evropska komisija odredila moguće zajedničke evropske akcije za rješavanje problema tržišta plina i osiguravanja sigurnog snabdijevanja po razumnim cijenama za sljedeću zimu i kasnije. Radnje uključuju zajedničku kupovinu gasa i minimalne obaveze skladištenja gasa.
Pod svojim članstvom u Energetskoj zajednici države članice i one koje su na putu ka EU, zemlje Zapadnog Balkana su se obavezale na iste dugoročne klimatske ciljeve i oni neće biti zaboravljeni čak ni u ovim izuzetno izazovnim vremenima. Evropska unija, uključujući i Energetsku zajednicu, nastavit će raditi zajedno sa Zapadnim Balkanom kako bi se uhvatila u koštac sa zajedničkim energetskim izazovima kao što su ovisnost o fosilnim gorivima i izloženost porastu cijena. Ministre energetike je Sekretarijat pozvao da razmisle i iskažu svoja mišljenja o ovim pitanjima na sastanku koji će biti održan 12. aprila.